Polisi blong "Recognised Seasonal Employer" (RSE)
Pepa blong eksplenem ol samting long saed blong wok
Ol impoten samting we ol wokman long Niu Silan oli shud save long hem anda long polisi blong RSE.
Welkam long Niu Silan. Permi blong wok blong yu (we hemi RSE visa) hemi alawem yu blong wok long man o kampani we hemi RSE mo hemi ofarem wok long yu go kasem taem we permi ia hemi finis o hemi kansel. Niu Silan hemi gat rul long saed blong ol raet blong yu olsem wan wokman mo wanem yu save mekem. Hemi impoten tumas blong yu save abaot ol samting ia.
Raet blong yu taem yu stap wok long Niu Silan
Andanit hemi ol stamba raet blong yu olsem wan wokman long Niu Silan folem loa blong kantri ia.
- Yu mas gat wan agrimen blong wok long raeting we yu mo bos blong yu i agri long hem. Bos blong yu i mas givim wan kopi long yu. Agrimen blong wok blong yu bambae i talemaot lape blong yu, ol didaksen mo ol narafala kondisen blong wok blong yu.
- Agrimen blong wok blong yu bambae i talem aot ol kaen samting olsem haoa blong wok, lape long saed blong spel mo long taem blong sik. Kipim wan kopi blong yu wan.
- Bos blong yu i mas mek sua se ples blong wok blong yu hemi sef mo givim stret trening long yu, mo mek sua se yu gat ol ekwipmen we yu nidim mo wan man we i jekem yu.
- Niu Silan hemi gat minimom amaon blong lape we oli mas pem yu, ino save smol bitim hemia.
- Amaon blong minimom lape hemi save jenis taem oli lukluk bakegen long hem evri yia. Yu save lukim wanem nao minimom lape long internet blong Dipatmen blong Leba we adres blong hem i olsem: www.dol.govt.nez/er/pay.
Wanem we yu mas mekem
- Yu save wok nomo long bos mo long wok olsem we istap long wok permi (RSE visa) blong yu.
- Mbae yu mas fulfilim evri samting we oli putum long kontrak we yu saenem wetem bos blong yu.
- Yu mas mekem ol wok olsem we bos blong yu hemi trenem yu from.
- Meksua se yu kam long wok long stret taem blong hem mo oli save trastem yu long wok blong yu mo yu traem bes blong yu. Sipos yu no mekem wok blong yu folem loa, bambae yu save lusum wok blong yu.
- Wok semak oltaem mo lukaotem yuwan taem yu stap wok. Sipos yu no andastanem wan samting, yu no sem blong askem long foman blong yu. Ino gat sem long samting ia mo bos blong yu hemi wet blong yu aksem kwestin long hem speseli taem yu niu long wok.
- Yu mas aot long Niu Silan taem wok blong yu i finis, o bifo RSE permi (visa) blong yu hemi finis o sipos permi blong yu i kansel. Sipos yu gohed blong stap long Niu Silan we i agensem loa, oli save aotem yu long kantri mo stopem yu blong go bak long Niu Silan long wan period blong faef yia.
Wanem nao bos blong yu i mas mekem
Bos blong yu bambae i pem haf mani blong pasis blong yu blong go long Niu Silan.
Sipos yu blong Tuvalu o Kiribati (man ples mo yu laev long we), bos blong yu bambae hemi pem haf pasis blong yu aot long Fiji go kasem long Niu Silan.
RSE bos blong yu bambae hemi mas ogenaesem ples blong silip blong yu taem yu stap long Niu Silan, be yu nao yu mas pem renhaos ia.
Ol wokman blong nara kantri oli mas gat ol semak kondisen we ol wokman blong Niu Silan oli gat. Bambae oli pem yu semak olsem wan man Niu Silan we i mekem semak wok wetem semak save.
Bambae yu lukim se ol wokman we oli bin wok plante yia mo gat moa save long wok bae oli winem moa mani bitim ol man we oli jas statem wok. Be yu tu yu save winem moa mani taem yu gat moa save long wok we yu mekem.
Folem ol rul blong Immigresen blong Niu Silan bos blong yu hemi gat diuti blong:
- no pem yu smol bitim ol narawan blong mekem semak wok we wan man Niu Silan o residen i mekem we i gat semak save
- meksua se oli givim wan trening long yu blong statem niufala laef mo wok blong yu
- meksua se yu gat wan ples blong silip we i stret
- lukaotem nid blong yu blong laef, olsem seves mo komiuniti grup we oli save helpem yu blong faenem dokta, ol gudfala stoa, ples blong spot mo jios
- meksua se yu gat transpot blong go mo kam long ples blong wok, helpem yu long saed blong bank akaon blong yu
- givim ol ekwipmen blong protektem yu sipos igat nid
- meksua se igat ol samting blong laef long ples blong wok (olsem toelet mo klin wota)
- mo faenem wan man we i save help long saed blong lanwis (sipos igat nid)
Taem samting i go rong
- Sipos yu no agri wetem bos blong yu abaot wan samting, olsem mane blong yu o kondisen blong wok blong yu, traem blong solvem problem ia wetem bos blong yu stret taem o folem wei we i stap long kontrak blong wok blong yu.
- Sipos yu gat wan problem plis go toktok wetem bos blong yu o tim lida blong yu. Oli no save dil wetem problem sipos oli no save long hem. Sipos yu no hapi wetem wanem oli talem, kontaktem Inspekta blong Leba, o Komplaens Ofisa blong yu.
- Sipos yufala i no save setelem problem, bambae i gat narafala rod we hemi midiesen (we wan man i traem blong helpem yufala, olsem wan refri). Dipatment blong Leba hemi ofarem seves ia, o igat ol indipenden midieta (olsem refri) we yu save go lukim olgeta. Sipos hemia i no wok, bambae bos o wokman i save go lukim Ofis blong Leba Rilesen. Olgeta nao oli save mekem desisen.
- Ol RSE Inspekta blong Leba mo ol Komplaens Ofisa blong Dipatmen blong Leba bambae oli save helpem yu blong solvem eni problem we bambae yu save gat wetem Bos blong yu.
- Sipos oli sakemaot yu long wok blong yu, yu nomo gat raet blong stap long Niu Silan. Sipos yu kasem trabol wetem loa blong Niu Silan, wok blong yu i save finis, mo oli save askem yu blong aot long Niu Silan.
Spel blong evri yia, pablik holidei mo sik dei
Spel blong evri yia
- Ol wokman we oli wok smol taem long Niu Silan, ino bitim wan yia, oli gat raet blong kasem 8% blong lape blong olgeta bifo oli katemaot takis olsem spel blong olgeta. Sam bos oli pem spel wetem lape blong wan wan wik ; sam oli pem long en blong kontrak blong yu. Sipos oli inkludim long lape blong yu blong evri wik, yu shud lukim long pepa blong lape blong yu. Igat takis tu long lape blong spel. Eksampol : sipos oli stap pem yu $15.00 long wan basket blong apol we yu fulumap, mo yu fulumap 40 basket long wan ful wik, bambae oli pem yu $600 blong wik ia. Sipos bos blong yu hemi inkludim lape blong spel blong yia long lape blong yu blong evri wik, bambae hemi pem yu $648. $48.00 ia (we hemi 8% blong $600) pepa blong lape blong yu i shud soem klia se hemi lape blong spel blong yia.
Pablik holidei
- Bambae oli pem tu ol pablik holidei sipos hemi foldaon long wan dei blong wok. Niu Silan hemi gat 11 pablik holidei long wan wan yia, we hemi : Dei blong Krismes (25 Disemba); Dei blong Famle (26 Disemba); Dei blong Niu Yia (1 Jenuware); 2 Jenuware; Dei blong Waitangi (6 Februare); Gud Fraede (deit hemi jenis evri yia); Ista Mande (deit hemi jenis evri yia); ANZAC Dei (25 Eprel); Queen’s Birthday (fes Mande blong Jun); Dei blong Leba (namba 4 Mande blong Oktoba); mo Provinsol Aniveseri Dei (deit i dipen long provins we yu stap wok long hem).
- Ino nid blong yu wok long ol pablik holide blong Niu Silan anless agrimen blong wok blong yu hemi talem se yu mas wok. Sipos yu wok long wan pablik holide, bambae oli pem ol haoa we yu wokem long dei ia 1.5 taem long praes blong ol narafala dei. Inomata oli pem yu long wan wan haoa o long wan wan pis wok. Eksampol : sipos oli pem yu $15.00 long wan wan haoa, long wan pablik holide oli shud pem yu $22.50 long wan wan haoa, we hemi $15.00 X 1.5 o haf haf bakegen antap long praes blong wan wan haoa.
- Sipos yu wok long wan pablik holide we i foldaon long wan dei blong wok, bambae bos blong yu i mas givim wan dei blong spel long yu afta. Dei ia oli kolem wan “Alternatif Dei”. Sipos yu no bin tekem eni alternatif dei go kasem long en blong kontrak blong yu, bos blong yu i mas pem ol dei ia long yu long praes blong lape blong lasfala dei blong wok blong yu.
- Long narawe, yu mo bos blong yu, yutufala i save agri blong yu tekem wan narafala dei olsem wan pablik holide, be yutufala i mas agri long hemia long raeting mo dei ia we yu tekem olsem pablik holide i mas stap long wan dei we yu wok.
- Sipos yu no wok long wan pablik holide we i foldaon long wan dei blong wok, bos blong yu i mas stil pem yu olsem wan nomol dei blong wok.
Spel long taem blong sik mo long taem blong wan ded long famle
- Sipos yu bin wok sikis (6) manis, yu gat raet blong karem faef (5) dei long saed blong spel blong sik mo tri (3) dei long saed blong spel blong ded long famle. I minim se sipos yu sik o yu gat kil long bodi blong yu, bambae yu save spel from. Mo tu, sipos wan famle blong yu i lus taem yu stap wok long Niu Silan, bambae yu save karem spel blong yu long saed ia.
- Sipos yu sik mo yu no kam wok, bambae bos blong yu hemi save askem yu blong karem wan setifiket blong dokta sipos yu stap sik bitim 3 dei. Bos blong yu nao hemi mas pem samting ia.
- Folem ol rul blong RSE, yu mas gat insurens long saed blong sik (medikol insurens) we i kavremap yu fulwan go kasem taem yu finis long Niu Silan.
Taem blong traem wok
- Yu mo bos blong yu, yutufala i save agri blong yu traem wok fastaem go kasem 90 dei. Hemia i mas stap long kontrak blong wok blong yu we yutufala i saenem bifo yu statem wok. Sipos bos blong yu i sakemaot yu bifo long en blong taem ia, bambae yu no save mekem komplen from. Yu save traem wok wan taem nomo wetem wan kampani o bos.
Ol infomesen we maet i save help
- Yu shud raetem long wan buk blong yu wan nomo ol dei mo haoa we yu wok long hem. Jekem wanem yu bin raetem wetem pepa blong lape we oli givim long yu.
- Yu nidim wan Inlan Reveniu namba blong wok long Niu Silan. Bos blong yu i save helpem yu long saed ia, o yu save kontaktem Inlan Reveniu long 0800 227 774 (fri kol long Niu Silan).
- Yu wan o bos blong yu hem wan ino save jenisim ol kondisen blong agrimen blong wok blong yu : yutufala i mas agri long hem festaem.
- Sipos yu gat eni kwestin abaot immigresen stetes blong yu o immigresen polisi blong RSE, yu save kolem Immigresen long Niu Silan long 0508 55 88 55 o kontaktem Leba Inspekta, Komplaens Ofisa o Rilesensip Maneja long ples we yu stap long hem.
- Sipos yu bin folem ol rul blong immigresen mo blong wok taem yu stap long Niu Silan maet yu save kam bak blong wok long wan RSE long nekis taem. Ino gat limit long namba blong taem we yu save kam long Niu Silan olsem wan wokman anda long polisi blong RSE sipos oli invaetem yu mo yu hapi blong kam.
Kontakt blong yu
Sipos yu gat eni kwestin o problem taem yu stap wok long Niu Silan yu save kontaktem Inspekta blong Leba, Komplaens Ofisa o Rilesensip Maneja long ples we yu stap long hem. Ol ofisa ia bambae oli save helpem yu mo givim eni infomesen we yu nidim. Yu save kontaktem wan long ol ofisa ia tru long namba ia 0800 20 90 20 (fri kol long Niu Silan).
